Od najranije dobi djeca su izložena medijima i njihovom djelovanju. Dostupnost i zaokupljenost medijima, naročito elektroničkim, dovodi do većeg utjecaja na razvoj djeteta od najranije dobi.
Od najranije dobi djeca su izložena medijima i njihovom djelovanju. Dostupnost i zaokupljenost medijima, naročito elektroničkim, dovodi do većeg utjecaja na razvoj djeteta od najranije dobi. Štoviše sve veća okruženost elektroničkim igračkama i elektroničkim medijima pokazuje nam istovremeno brže savladavanje korištenja pojedinih medija.
Mediji su svugdje oko nas i današnji način života, komunikacije i rada gotovo je nezamisliv bez medija. Ipak djeca kao korisnici medija najviše su izložena štetnim utjecajima istih. Prvenstveno iz razloga što djeca nemaju potrebnu razvijenu svijest o ispravnom i svrhovitom korištenju medija, ali i objektivnom shvaćanju medijske poruke nasuprot pasivnom prihvaćanju iste.
Mediji i njihovo korištenje mogu prouzročiti raznolike posljedice u razvoju djeteta. Poznato je da se mozak djeteta funkcionalno razvija i mijenja s obzirom na određenu dob. Do promjena dolazi pod utjecajem djetetovih iskustava i podražaja. Ovisno o njima događaju se promjene mreže živčanih stanica, a samim tim i do funkcionalnih promjena.
U današnjici kada se vrijeme dugotrajno provodi koristeći raznovrsne medije i kada je protočnost informacija koje se obrađuju velika i brza dolazi do promjena u obliku smanjenja pažnje, ali i manje kvalitete pohrane informacija. Smanjen opseg opažanja dovodi do problema rješavanja kompleksnih zadataka i problema koji za svoje ostvarenje zahtijevaju pažnju i koncentraciju. Navedeno dugoročno može utjecati na slabiju produktivnost djeteta, zadovoljstvo ostvarenim uspjesima, slabiji san i slabiju aktivnost što može uzrokovati problem pretilosti. Upravo zbog prekomjerne aktivnosti mozga koju uzrokuju određeni mediji i njihova brza protočnosti informacija dolazi do preopterećenja mozga. Osim navedenih posljedica u raznim istraživanjima zabilježene su pojave promjena raspoloženja kao i pada imunološkog sustava. Zbog stjecaja iskustva brze izmjene i protočnosti informacija djeca počinju razvijati potrebu za većom količinom podražaja iz okoline, ali i traženjem uzbuđenja.
Osim utjecaja na individualne karakteristike utjecaj se očituje i na društvene odnose, ali i socijalni razvoj djece. Stoga djeca i mladi danas češće i radije komuniciraju sa svojom okolinom putem osobnih mobilnih telefona, raznih aplikacija i internetskih društvenih mreža. U zoni nesigurne komunikacije djeca mogu postati i žrtve zlostavljanja i nasilja. Dokazano je da samo 10 minuta igranja nasilne video igre može uzrokovati da se u testu raspoloženja izmjere agresivne osobine. Onda možemo zamisliti što se događa i do kojih promjena kod djeteta dolazi ukoliko ono svakodnevno i višesatno sudjeluje u igranju video igrica s elementima nasilja. Također mala djeca teško razlikuju stvarni život od „cyber prostora“ što dovodi do neshvaćanja i neprilagođenosti ponašanja.
Ne može se reći da se utjecaj medija na djecu ogleda samo kroz ono što primaju putem raznovrsnih medija već tome utjecaju doprinose također i pasivnost okoline u kojoj djeca odrastaju, ali i njihova osobna pasivnost. Stoga da bi se postigla svijest o pravilnoj upotrebi medija potrebno je da okolina svojim primjerom upućuje dijete na isto i u prvobitni plan stavlja pozitivne koristi medija. Potrebno je razvijati kritičko mišljenje kod djeteta te mu objašnjavati da se ne treba vjerovati svemu što se vidi i pročita. Dobro je zajednički planirati sadržaje koji će se gledati, zajedno ih pratiti i komentirati sadržaje. Također potrebno je otkrivati, razvijati, poticati i njegovati interese djeteta kako bi se njegovo slobodno vrijeme ispunilo sadržajima koji su mu zanimljivi i motivirajući te samim tim ostavili manje vremena za pasivnu upotrebu medija. Osobito je bitno obratiti pažnju na emocionalnu i intelektualnu spremnost djeteta za pristup određenim medijima i njihovim sadržajima koji mogu ostaviti dugotrajne posljedice na njihovo emocionalno stanje, ali i socijalno funkcioniranje. Stoga i tu postoji mogućnost instaliranja softvera za filtriranje sadržaja čime možemo izravno utjecati na odabir sadržaja za gledanje i zaštitu djeteta od negativnih utjecaja.
Zabrane korištenja medija mogu trenutno djelovati na suzbijanje korištenja medija no ono što bi trebao biti cilj jest da djeca usvoje ispravne navike i nauče se što više samostalno koristiti i upravljati medijskim sadržajima u korisne svrhe. Da bi djeca usvojila ispravne navike korištenja medija potrebno ih je podučavati o korištenju istog. Samim tim djeca uče kontrolirati korištenje medija, a povrh svega postaju svjesniji kako različiti mediji i aktivnosti određuju kvalitetnu raspodjelu njihova vremena te utječu na njihova razmišljanja i osjećaje. Također medijska pismenost doprinosi aktivnom shvaćanju medijske poruke nasuprot pasivnom prihvaćanju iste.
Napisala: Tina Trogrančić Gvoić, stručni suradnik edukator-rehabilitator
